Komentari

TKA Tudásközpont Thank you for your useful feedback. May you have a nice semester ahead. Хвала на корисне повратне информације. Можда имате леп семестар напред. odgovoriti - 2016.10.03. 14:01
Velibor Jankovic Дати алат користимо као део EWS-a. Дати упитник је користан јер даје увид у стање и пружа могућност прикупљања корисних информација које могу да се употребе за ангажовање на спречавању вршњачког насиља. odgovoriti - 2016.10.03. 13:39

Pitaj eksperta

Preuzmi alatku

Klikni na dugme Preuzimanje za PDF verziju alatke koju možeš lako da odštampaš

preuzimanje

Vršnjačko nasilje

Psihičko i fižičko nasilje, kao i virtuelno uznemiravanje neki su od signala upozorenja koji nam mogu ukazati na rizik od ranog napuštanja školovanja. Uočavanje ovih signala nije uvek lako, jer se pomenute situacije retko dešavaju u učionici ili u prisustvu nastavnika ili odraslih. Shodno tome, ova alatka usmerena je na dobijanje informacija od strane učenika.

Vršnjačko nasilje ili uznemiravanje je fenomen koji ima tri aspekta: pojedinca ili grupu koja vrši nasilje, žrtvu i posmatrače. Zato se ovaj fenomen često naziva „mobing“ (nasilje grupe prema pojedincu, prim. prev).  Alatkom koja je pred vama individualna agresija između dva učenika se ne smatra vršnjačkim nasiljem.  Grupa fizički pasivnih posmatrača je uvek sastavni deo vršnjačkog nasilja. Maltretiranje i iznemiravanje se najčešće ne bi dešavalo bez „publike“ koja ohrabruje nasilnika. Ohrabrenje može biti u obliku verbalnog odobravanja, ali i u vidu uplašenosti ili saosećanja sa žrtvom. Ovo je razlog zašto istraživači predlažu rad sa većim grupama, koje obuhvataju i posmatrače, a ne samo nasilnika ili žrtvu.

Nasilništvo se posmatra kao vid subkulture koja se razvija u zajednici, potiče iz nje i duboko je u nju ukorenjena. Zbog toga su zvanične zabrane, kazne ili policijske akcije retko uspešne u iskorenjivanju maltretiranja, šta više, često samo pogoršavaju situaciju.

Ova alatka služi da se identifikuje prisustvo i obim vršnjačkog nasilja i uznemiravanja, na dva nivoa: prvo, da se ustanovi da li uopšte postoji nasilje/ maltretiranje,  i drugo, da se odredi obim u kome je ono  zastupljeno, u gore pomenute tri grupe.

Učenici, kao i ostali ljudi, ne žele otvoreno da priznaju da su počinioci nasilja ili da su žrtve istog. Nasilnici se plaše istrage, a žrtve često krive sebe i nakon nekog vremena počinju da misle da zaslužuju „kaznu“.  Kako biste uspeli da otkrijete postoji li vršnjačko nasilje u grupi sa kojom radite predlažemo jednostavan upitnik, koji se učenicima obraća kao svedocima: da li su videli ili čuli da neki učenici vrše nasilje ili da su maltretirani? Popunjavanjem upitnika od strane učenika (ili određenog uzorka učenika) iz date škole, možete dobiti validne informacije. Zamolite učenike da u učionici samostalno popune upitnik i pokupite upitnike u zatvorenoj kutiji kako bi učenici videli da  ne mogu biti identifikovani na osnovu svog upitnika. Pokušajte da sprečite učenike da pričaju ili da se konsultuju međusobno, dok popunjavaju upitnik.

Podatke možete obraditi tako što ćete u zavisnosti od odgovora formirati različite grupe. Predlog za kodiranje odgovara nalazi se u prilogu, a podaci se elektonski mogu obraditi formiranjem jednostavnog dokumenta u Excel-u. Nemojte upotrebljavati nikakve statističke obrade ukoliko je broj prikupljenih odgovora manji od 50. Čak i sa ovim brojem statističke metode imaju veoma malu relevantnost. Ovo je samo indikacija da li korak broj dva (utvrđivanje obima vršnjačkog nasilja) potrebno izvesti ili ne. Ako je utvrđeno da je vršnjačko nasilje ili uznemiravanje izuzetno zastupljeno među vašim učenicima predlažemo da sa njima sporovedete intervjue u okviru sledećeg nivoa ispitivanja.

Cilj intervjua sa učenicima  je da se utvrdi obim i ozbiljnost problema. CILj  NIJE da se utvrdi ko koga maltretira. Svrha ove altake je upoznavanje sa situacijom „na terenu“, a ne intervencija. Intervencije se mogu sprovesti tek kada saznamo dovoljno podataka i isplaniramo čitav proces.

Intrevjui se mogu sprovoditi individualno ili u grupama. Oba pristupa imaju svoje prednosti i mane. Individualni intevjui su ličniji i mogu nam obezbediti konkretne informacije, ali oni podvrgavaju učesnike velikom stresu. Grupni intervjui su manje stresni za učesnike, ali mogu dovesti iskrivljavanja činjenica usled  snažnog grupnog pritiska, tako da razultati mogu biti nepouzdani. Intervjue bi trebalo organizovati u formi diskusije, a nastavnik koji ih vodi ne bi trebalo da upisuje beleške u toku samog intervjua.

Zbog toga bi trebalo da pokuša da zapamti:

-        akcije,

-        osećanja i

-        stavove

pomenute tokom intervjua i  zabeleži ih odmah nakon događaja.

Zapamtite: fokus treba da bude na „pasivnim“ posmatračima, a pojedinačna imena odvraćaju vašu pažnju od ove ciljne grupe! Jedini način da zaustavite vršnjačko nasilje ili uznemiravanje je da promenite ponašanje „publike“ koja ga podržava. Ukoliko se fokusirate na pronalaženje nasilnika ili odbranu žrtve definitivno nećete postići uspeh.  

Koliko Vam je koristila ova alatka?


Na oktataskepzes.tka.hu koristimo kolačiće da bismo vam pružili najbolje moguće iskustvo. Korišćenjem ove veb stranice prihvatate kolačiće